BIOGRAFIJA

STJEPAN ŠEŠELJ, suvremeni je hrvatski književnik, piše pjesme, drame (za radio, kazalište i televiziju) te prozu (romane, putopise, književne i likovne prikaze, osvrte na hrvatske kulturne, društvene i političke događaje i pojave). Rođen je 16. lipnja 1947. u Podgradini – Opuzenu. Osnovnu školu do četvrtoga razreda polazi u Podgradini, a od petoga do osmoga u Opuzenu, gimnaziju u Pločama. Pravo je diplomirao na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Živi u Zagrebu. Urednik je u Neretvanskoj riznici umjetnina i inih vrijednosti – Galeriji Stećak Klek (Knjižnica Liber), Sekciji DHK za proučavanje književnosti u hrvatskom iseljeništvu (Prinosi za povijest književnost u Hrvata), Matici hrvatskoj i Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu (Dnevnici, Sjećanja, Životopisi) te u Hrvatskoj kulturnoj zakladi–Hrvatskomu slovu (Djela hrvatskih književnika, Knjižnica Hrvatsko slovo, Oratio pro Croatia, Knjižnica za mladež) te tjedniku za kulturu Hrvatsko slovo.

Pjesme, drame, putopisi, nalaze mu se u više antologija, pregleda i panorama hrvatskoga pjesničkoga, proznoga i dramskoga stvaralaštva. Zastupljen je u Hrvatskoj enciklopediji, Enciklopediji hrvatske umjetnosti i Hrvatskoj književnoj enciklopediji. Prevođen je na njemački, španjolski, engleski, švedski, bugarski, rumunjski jezik.

Za pjesništvo je nagrađen, u Zagrebu godine 1970. Nagradom „A. B. Šimić“. Godine 1996. Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman odlikovao ga je Redom Danice Hrvatske s likom Marka Marulića. Godine 2003. dobitnik je Nagrade Grada Opuzena za životno djelo, a godine 2009. prima Plaketu Općine Slivno za doprinos u kulturi, a godine 2016. Nagradu Hrvatski stećak na Vidoškoj pjesničkoj noći na nekropoli Radimlja te godine 2017. Priznanje Općine Ravno za doprinos i promicanje kulturne djelatnosti Općine Ravno i godine 2018. dodijeljena mu je Nagrada Županije dubrovačko-neretvanske za životno djelo.

Godine 1969. pokretač je Neretvanskoga skupa pisaca, a 1977. pokreće i vodi Susrete na Griču, gdje se okupljaju poglavito mlađi hrvatski književnici (M. Ivkošić, S. Primorac, D. Oraić-Tolić, V. Barbieri, S. Čuić, S. Gulin, D. Jelačić Bužimski, I. Rogić Nehajev, A. Škunca, S. Šešelj, B. Vladović, P. Pavličić, V. Mataga, D. Kekanović, S. Šnajder, Z. Maković, M. Pešorda), koji se svojim djelima javljaju i ulaze u hrvatsku književnost mimo do tada uobičajenih skupina.

Godine 1980., sa skupinom slikara i književnika (H. Šercar, A. B. Švaljek, B. Čilić, V. Kuliš, Z. Keser, J. Turković, D. Horvatić i S. Šešelj), osniva u Kleku Galeriju Stećak Klek, koja je priredila niz izložaba suvremenih hrvatskih umjetnika u Kleku i Izložbenom dvoru Neretvanske riznice u Podgradini-Opuzenu (F. Paro, K. Bošnjak, R. Labaš, E. Murtić, B. Čilić, I. Lacković Croata, Z. Prica, S. Naletilić Penavuša, S. Sikirica, H. Šercar, A. Cetin, V. Kuliš, V. J. Jordan, fra B. Karačić, D. Gabrić, B. Salavarda, M. Stojić, M. Zrno, I. Vlašić, Ž. Prstec, J. J. Klović Croata, I. Dulčić, Z. Tišljar, J. Turković, D. Trogrlić, N. Popić, J. Grgevčić, Z. Šulentić, Z. Brkić, J. Biffel, A. B. Švaljek, K. Kovačić, Z. Kauzlarić Atač, I. Šiško, A. Sardelić, D. Babić, D. Jelavić, G. Petrač, N. Koydl, M. Nekić, N. Žiljak, V. Meglić, D. Radić, V. Žiljak, N. Vučković, I. Mareković, B. Ključe, E. Markota, S. Čular, S. Skoko, K. Hraste, I. Skočibušić, D. Žabčić, M. Ivešić, D. Trumbetaš, J. Boteri Dini, N. Arbanas, J. Škerlj, P. Ujević, L. Peko, T. Kršnjavi, M. Baričević, J. Popović, Z. Jurić, J. Biffel.), u čijoj je nakladi do sada objavljeno četrdeset i devet knjiga, među kojima i tri grafičko-pjesničke mape. Na tim temeljima godine 1991. u Opuzenu se uspostavlja Neretvanska riznica umjetnina i inih vrijednosti.

Od godine 1980. do 1995. radio je kao tajnik (šesti od utemeljenja) Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. Uz redovite tajničke poslove na Akademiji likovnih umjetnosti obnavlja knjižnicu, pismohranu i fundus umjetnina, te rad studenata u pejzažu, organizirajući u prostorima Neretve Školu pejzaža ALU, od 1987. do 1994., s profesorima F. Kulmerom, V. J. Jordanom, E. Kokotom, J. Biffelom, R. Labašem, M. Pejakovićem i Z. Keserom. Pokreće nakladničku djelatnost ALU, s prof. S. Sikiricom i F. Parom (Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu, 1981.), te s Maticom hrvatskom objavljuje knjige J. Kljakovića U suvremenom kaosu (prvo domovinsko izdanje) i V. Bukovca Moj život, a s Neretvanskom riznicom umjetnina i inih vrijednosti i Ivom Šimat Banovom monografiju Domagoj Gabrić. Objavio je više tekstova o likovnim umjetnostima u časopisima („Život umjetnosti“, „Hrvatska revija“, „Kontura“), i u pjesničko-grafičkoj mapi i knjizi Neretva od Boga/Prokleta, kao i u predgovorima kataloga izložaba F. Paro, H. Šercar, R. Labaš i I. Lacković Croata, S. Naletilić Penavuša, A. Cetin, B. Salavarda, M. Zrno, S. Skoko, M. Arčanin, J. Turković, J. Marinović i dr. Uredio je knjige J. Kljakovića, V. Bukovca, D. Gabrića, J. J. Klovića Croate, M. Marulića, I. Dulčića, Z. Šulentića i J. Biffela.

Od početka svoga književnoga i javnoga djelovanja posebnu pozornost posvećuje hrvatskom narodu koji živi izvan Hrvatske. Pobliže upoznaje život hrvatskoga iseljeništva prigodom boravka u inozemstvu prije demokratskih promjena u hrvatskome društvu i ponovne uspostave hrvatske države: u Kanadi godine 1987., u Australiji 1988., kao i u Švedskoj, Austriji, SR Njemačkoj, Švicarskoj, itd. O problemima hrvatske raseljenosti svijetom govorio je i na povijestnoj tribini Društva hrvatskih književnika 28. veljače 1989., u sklopu koje se po prvi put hrvatskoj javnosti predstavila Hrvatska demokratska zajednica, prekidajući tako gotovo polustoljetnu hrvatsku šutnju. Suautor je i urednik knjige Izlazak iz hrvatske šutnje: 28. veljače 1989. – 1999.

Godine 1988. pokreće, a 1989. utemeljuje Sekciju Društva hrvatskih književnika i Hrvatskoga centra PEN-a za proučavanje književnosti u hrvatskom iseljeništvu, kojoj je predsjednikom i urednikom niza Prinosi za povijest književnosti u Hrvata i književnoga glasila Korabljica.

Član je Matice hrvatske, Društva hrvatskih književnika i Hrvatskoga centra PEN-a. Bio je članom Upravnoga odbora i potpredsjednikom Matice hrvatske (od prosinca 1993. do lipnja 1994.). Sudjelovao je u obnavljanju rada Središnjice i više ogranaka Matice hrvatske (Slatina, Nova Gradiška, Metković, Ploče) kao i u osnivanju novih ogranaka (Vrgorac, Opuzen). S književnikom Vladimirom Pavlovićem pokrenuo je i uredio Hrvatski neretvanski zbornik kao zajedničko glasilo ogranaka, odnosno podružnica (Čapljina, Grude, Komin, Konjic, Ljubuški, Metković, Mostar, Neum, Kostar, Posušje, Prozor, Stolac, Široki Brijeg i Vrgorac) Matice hrvatske i Hrvatskoga kulturnoga društva „Napredak“.

Pokretač je i od godine 1995. direktor Naklade Društva hrvatskih književnika. Obnovio je glasovitu Knjižnicu Djela hrvatskih književnika DHK, u kojoj su objavljena djela P. Šegedina, I. Dekanovića, I. Brešana, M. Ganze, S. Vukušića, S. Begovića, V. Pavlovića, Antologija hrvatske radiodrame, I. i II. N. Vončine, M. Kljenka, N. Pulića. Od godine 2001. istoimena Knjižnica nastavlja s izlaženjem u nakladi HKZ-Hrvatsko slovo, te je do danas objelodanila djela A. Vuletića, Š.Š. Ćorića, V. Koromana, N. Nekić, P. Pavlovića, I. Božičevića, S. Gjurić, S. Šešelja, H. Peričić, I. Pandžića, K. Pejaković, T. Podruga, J. Mršića, V. Andrilovića, Đ. Vidmarovića, I. Mrduljaša, Z. Gavrana, I. Antolčića i M. Maslaća, G. Sušca, F. Plavšića, A. Sekulića, M. Međimorca, M. Barbarić-Fanuko, Lj. Krmeka, Z. Baloga, Z. Čorkalo, I. Mijačike, A. Kinerta, S. Bakovića, Z. Kordića, A. Vuksanovića.

Jedan je od utemeljitelja i od 1995. ravnatelj i urednik tjednika za kulturu Hrvatsko slovo, a od 2010. njegov je glavni urednik. Urednik je Knjižnice Hrvatsko slovo, u kojoj su objavljena djela V. Barbierija, M. Marjanovića, Đ. Ivanišević i H. Hitreca, S. Šešelja, I. Mrduljaša, Lj. Štefan, S. Laste, M. Freundlich, D. Horvatića, B. Tolića, M. Vukovića, Z. Tadića, M. Rojnice, M. Kovačevića, Z. Magdića, C. G. Strőhma, Đ. Vidmarovića, D. Jelčića, S. Šuleka, D. Vidak i S. Šešelj, Lj. Krmeka, J. Krište, V. Ćorića, Z. Weber, Valentina Ćorića.

Godine 2005. pokreće Neretvanske književne, znanstvene i kulturne susrete, kojima su kao posljedci zbornici Fra Andrija Kačić Miošić i Neretva (2006.), Don Mihovil Pavlinović i Neretva (2007.), Fra Luka Vladmirović i Neretva (2008.), Ivo Lendić, književnik, novinar i prognanik (2009.), Stojan Vučićević – književnik i žrtva (2010.), Nikola Buconjić – hrvatski književnik, etnograf, folklorist i historiograf (2011.), Dr. fra Stanko Petrov, hrvatski franjevac, jezikoslovac, književnik (2012.), Fra Lucijan Kordić, hrvatski književnik, franjevac, svećenik i emigrant (2013.), Petar Tutavac Bilić, hrvatski publicist, književnik, jezikoslovac i prevoditelj (2014.), Vladimir Pavlović, hrvatski književnik (2015.), Fra Jeronim Šetka, hrvatski franjevac, svećenik, profesor, jezikoslovac i književnik (2016.), Ivan Slamnig, hrvatski književnik, akademik, poeta ludens, radfiodramatičar, prozaik, esejist, prevoditelj, antologičar, sveučilišni profesoer… (2018.)

U tim prigodama postavljene su i spomen-ploče u Opuzenu, Metkoviću, Pločama, Janjini, Turkovićima, Neumu i Mostaru, radovi akademskih kipara Zdravka Brkića, Ante Jurkića, Vinka Pešorde, Krune Bošnjaka, Tomislava Kršnjavoga, Petra Ujevića, Stjepana Skoke, Kažimira Hraste, Ilije Skočibušića i Stjepana Divkovića.

Godine 1997., sa suradnicima okupljenim oko uredništva tjednika za kulturu Hrvatsko slovo, osniva Hrvatsku kulturnu zakladu, kojoj je ravnateljom od utemeljenja, a godine 2005. Hrvatsko kulturno vijeće, kojemu je u prvome mandatu bio podpredsjenikom.
Godine 2005. neutemeljeno je bio optuženikom pred haaškim Međunarodnim kaznenim sudom zbog objavljivanja u Hrvatskome slovu “transkripata” protuhrvatskoga svjedočenja Stjepana Mesića na tom političkom sudu.

Dubravka Vidak

 

BIBLIOGRAFIJA

STJEPAN ŠEŠELJ je do sada objavio:

Škrapa, pjesme, Nakladni zavod MH i Narodno sveučilište Zagreb, 1970.
Lov, radiodrama, Radio-Zagreb, 1970.
Vid, radiodrama, Radio-Zagreb, 1971.
Pogani Narentini, radiodrame, Narodno sveučilište Zagreb, Zagreb,1974.
Lov, tv-drama, (redatelj Želimir Mesarić), TV-Zagreb, 1974.
Krnjeval, kazališna drama, izvodi je glumačka družina „Histrion“, Zagreb, ljeti godine 1976. u Kastvu, Krku, Pagu, Bolu, Selcima, Korčuli, Lastovu, Luci Šipanskoj, Lopudu, Varaždinu i Zagrebu. Tiskana u časopisu „Prolog“ br. 53-54, Zagreb, 1976.
Očina, pjesme, CDD, Zagreb, 1977.
Liberanovi, tv-drama, pisana 1978., snimljena (redatelj Zoran Tadić i emitirana na TV Zagreb 1979., a 1980. emitirana u programima ostalih studija, kao i u programu TV Švedske.
Smrt u Parizu, radiodrama, Radio-Zagreb 1979. Časopis „Dubrovnik“, broj 4/5-1980.
Suseda prek puta, radiokomedija, Radio-Zagreb 1980., Časopis „Kaj“, Zagreb 1-2/1992.
Gost s Harvarda, radiokomedija, Radio-Zagreb 1984. Časopis MH, „Hrvatska misao“, broj 27-28, Sarajevo, 2003.
Kapetan Mikula Mali, roman za djecu (prema scenariju istoimenoga filma O. Gluščevića), Spektar, Zagreb, 1984.
Antun Branko Šimić: I smrt će biti sasma nešto ljudsko, radiodrama, Radio-Zagreb 1984.
Božo, radiodrama, Radio-Zagreb 1986. Časopis HAZU „Forum“, broj 10-12, Zagreb, zima, 2004. i Zbornik 4. Kijevskih književnih susreta, Kijevo, 2005.
Upis, radiokomedija, Radio-Zagreb 1986., „Hrvatski neretvanski zbornik“, br. 1/1992.
Neretva od Boga/Prokleta, pjesničko-grafička mapa i knjiga, bibliofilsko izdanje Galerije „Stećak“ Klek, Klek-Zagreb 1986./1987.
Pogani Narentini, drame, drugo prošireno izdanje, Zagreb-Klek, 1987.
Amerika Croatan America, pjesničko-grafička mapa i knjiga, sa slikarom Antunom Cetínom, Zagreb-Toronto 1988.
Susak… otok, radiodrama, Hrvatski radio – Radio postaja Zagreb, 1991. i u prilogu Hrvatskoga slova, broj 617, od 16. veljače 2007.
Dulo, pjesme, NZMH, Zagreb 1991.
Škrapa, Očina, Dulo, pjesme, NZMH, Zagreb 1997.
Hrvatska jest, sabrani tekstovi, Knjižnica Hrvatsko slovo, Zagreb, 1999.
Nepoćudne komedije, radiokomedije, Knjižnica Djela hrvatskih književnika, Zagreb, 2005.
S juga glasnik, pjesme, Društvo hrvatskih književnika, Zagreb, 2005.
Dvije smrti i otok, radiodrame, Knjižnica Djela hrvatskih književnika, Zagreb, 2007.
Der Bote aus dem Sűden / S juga glasnik, Gedichte / Pjesme, Edition Literaturen der Welt bei Revonnah / Edicija Svjetska književnost, Naklada Revonnah, Hannover, 2007.
Neretva od Boga/Prokleta, drugo izdanje pjesničko-grafičke knjige, Hrvatska kulturna zaklada – Hrvatsko slovo i Neretvanska riznica umjetnina i inih vrijednosti, Zagreb, 2007.
Krnjeval/Carnoval, kazališna drama i političke igre oko nje, prevoditelji Vladimir Bubrin i Vinko Grubišić, Petra Mrduljaš i Dubravka Vidak, Hrvatska kulturna zaklada – Hrvatsko slovo i Glumačka družina Histrion, Zagreb, 2007.
Približene daljine Duhovne Hrvatske, HKZ-Hrvatsko slovo, Zagreb, 2009.
Na izvoru Duhovne Hrvatske, (s Dubravkom Vidak), HKZ- Hrvatsko slovo, Zagreb, 2013.
Pet dramskih komada, HKZ – Hrvatsko slovo, Zagreb, 2013.
Približene daljine Duhovne Hrvatske (drugo izmjenjeno i dopunjeno izdanje), HKZ- Hrvatsko slovo, Zagreb, 2014.
S Neretve i Save, ogledi i zapisi o likovnosti, HKZ-Hrvatsko slovo i Neretvanska riznica umjetnina i inih vrijednosti, Zagreb, 2016.
Šesti tajnik ALU, ogledi i zapisi o likovnosti, , HKZ-Hrvatsko slovo, Zagreb, 2019.

Uz navedena originalna dramska djela, na radiju, televiziji i u kazalištu, izveden mu je znatan broj prilagodbi uglavnom starijih hrvatskih književnika.

Na Radio-Zagrebu: Bezdan i Kroz šibe Ulderika Donadinija, Sanje Andrije Milčinovića, Ponoć Josipa Kulundžića, Kauri-drvo Nike Andrijaševića, Iluzija Milkana Lovinca, Smrt, Svekar i Ispovijed Frana Galovića, Pudarica (prema pričama „Kod konjarskih vatara“, „U nagonu“, „Ada“, „Stara rana“, „Garavuša“ i „Stajka“) Ivana Kozarca, Bitanga Janka Polića Kamova, Kob Ceneka Zrelca (prema pripoviesti „Zašto“) Franje Horvata Kiša, Ljubav lajtnanta Milića Ksavera Šandora Đalskoga, Turopoljski top Augusta Šenoe i Poslije nesreće Janka Leskovara.

Na TV-Zagreb: Turopoljski top Augusta Šenoe, 1981. i Bijeg (I. i II. dio) Milutina Cihlara Nehajeva, 1983.

U kazalištu (produkcija IKRO „Mladost“ i Kazalište „Gavella“ iz Zagreba, 1985.): Otmjenost jedne usamljenosti prema životopisu i djelu Antuna Branka Šimića.

Do sada su mu ostala neuprizorena djela:
Zid, radiodrama, Drama Stjepana Šešelja književnika hrvatskoga u kojoj se uzdrži vrijeme u kom živi međ inima i Marko Marulić Pečenić i jedan Otok a sva je u jeziku hrvatskomu složena i sve je u joj izmišljeno osim nekih činjenica povjestnih, 1976./1977., Žutokosi, 1982./1984., Gastarbeiterska balada, 1976., Mandragola ilinam okoločep nastala u ortaštvu s Niccòlom Machiavellijem u Firenzi 1520. i Zagrebu 1984./2012., te monodrama Šimun.
Dubravka Vidak "

KNJIGE